Mnoga ruralna naselja uz Dunav, osobito ona u nepovoljnijem položaju, suočavaju se s izazovima zbog nedostatka zajedničkih prostora. Taj nedostatak rezultat je stalnog demografskog i gospodarskog pada, što dovodi do oslanjanja na obližnje urbane centre za potrebe zajednice, čime se dodatno produbljuju društveno-prostorne nejednakosti. Posljedično, ta sela često doživljavaju osjećaj praznine i nisku razinu angažmana zajednice, što negativno utječe na društvenu koheziju i atraktivnost za turizam. Jednom kad se takva “ruralna apatija” učvrsti, teško ju je preokrenuti, što otežava stvaranje alternativa kulturnom životu usmjerenom isključivo na gradove. Ova neravnoteža negativno utječe na turistički potencijal ruralnih područja, ograničavajući mogućnosti za predstavljanje baštine i privlačenje posjetitelja. Ovaj je učinak posebno izražen u multikulturalnim naseljima duž Dunavske regije, gdje zajednice, kako bi ojačale teritorijalnu povezanost, moraju prevladati ne samo uobičajene izazove s kojima se suočavaju marginalizirana područja, već i kulturne razlike. Multikulturalnost je prisutna u urbanim i ruralnim kontekstima mnogih regija – sela čuvaju kulturu različitih nacionalnosti, dok im gradovi s kojima su povezani nude mogućnosti susreta, razmjene i povezivanja. Danas se multikulturalnost u tim regijama često doživljava kao prepreka razvoju i izvor nacionalizma, umjesto kao velika prednost.
Cilj projekta je razviti održiv socioekonomski model ruralnog placemakinga (oblikovanja zajedničkih prostora) temeljen na kulturnoj baštini i turizmu, s posebnim naglaskom na multikulturalna sela u blizini urbanih centara uz Dunav. U pet odabranih sela u Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj, partneri će pokrenuti participativne procese koji uključuju lokalno stanovništvo u razvoj pilot-projekata koristeći metodologiju placemakinga – kroz participativni dizajn, umjetničko istraživanje i zajedničko programiranje s ciljem revalorizacije lokalne kulturne baštine.
Model će se razvijati na regionalnoj razini, uz podršku lokalnih samouprava, institucija, poduzetnika i udruga. Proces placemakinga provodit će se u dvije glavne faze i na dvije razine.
Prva faza uključuje međunarodni prijenos znanja i program rezidencija, putem otvorenog poziva za identifikaciju dobrih praksi iz dunavske regije i osnivanje learning hub-ova u svakoj pilot regiji kako bi se osnažili lokalni akteri za korištenje najprikladnijih alata u svom kontekstu. Uključeni dionici i pridruženi partneri naučit će inovativne načine kulturnog su-stvaranja i upravljanja, čime će materijalna i nematerijalna baština postati vidljivija i dostupnija lokalnom stanovništvu i turistima.
Druga faza je konkretna terenska provedba pilot-projekata, čiji su akcijski planovi već definirani u prvoj fazi. Važno je napomenuti da projekt ne teži samo fizičkom poboljšanju odabranih lokaliteta, već i iskorištavanju nematerijalnih koristi poput: bolje suradnje unutar zajednice, osjećaja vlasništva nad razvojem zajednice i složenog pristupa baštini, izgradnji zajednice i turističko-gospodarskom ekosustavu. Prva faza i su-kreativna priroda cijelog procesa osigurat će da se ovakav način razmišljanja usadi među sve dionike. Participativni procesi daju prednost metodama koje kombiniraju kulturnu baštinu i suvremenu umjetnost. Smatramo da je glavni razlog zašto vrijedna kulturna baština (uz svoju društveno-prostornu izolaciju) ne doseže širu publiku taj što nije predstavljena na način koji je kompatibilan s jezikom današnjeg društva – često je skrivena pod “prašinom prošlosti i dosade”. Suvremena umjetnost ima moć istaknuti najzanimljivije aspekte te baštine i otvoriti novi kanal komunikacije s javnošću (posebno turistima), pokazujući njezinu aktualnost i relevantnost danas.
Projekt će razviti inovativni model su-kreacije za ruralne zajednice u suradnji s lokalnim dionicima. Pilot-projekti će pokazati prilagodljivost i učinkovitost modela, rezultirajući lokaliziranim strateškim paketima za dugoročno upravljanje prostorima. Stečena znanja bit će objedinjena u Priručnik o ruralnom placemakingu za širu diseminaciju. Također, projekt će graditi kapacitete kroz participativno učenje te promovirati model na regionalnoj i međuregionalnoj razini zajednicama i jedinicama lokalne samouprave koje djeluju u području kulture i turizma.
Trajanje projekta: 30 mjeseci ( 01.04.2025. – 30.9.2027.)
Program: Interreg Danube Region
Partneri na projektu:
– Budapest University of Technology and Economics – BME (HU)
– DANUrB International Association (HU)
– Nansen dijalog centar Osijek – NDC (HR)
– Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira – BARA (HR)
– Placemaking Western Balkans (RS)
– Regional Agency for Socio-Economic Development – Banat Ltd (RS)
– Politehnica University of Timisoara – UPT (RO)
– Asociatia Euroland Banat (RO)
– National Tourism Cluster “Bulgarian Guide” – NTC-BG (BG)
– International Elias Canetti Society (BG)
– Foundation for Contemporary Art and Media – FCAM (BG)
Projekt je sufinanciran iz Interreg Danube Region Programme, a ukupna vrijednost projekta iznosi 1.340.000 EUR, od čega je 1.072.000 EUR bespovratnih sredstava EU.